DOBRODOŠLI NA WEB STRANICE OPĆINE OPRISAVCI
Gdje sam: Naselja | Poljanci [ online: 3][chat]
[max online: 56] Broj posjeta:
Poljanci
.: Novi Grad :. .: Oprisavci :. .: Poljanci :. .: Prnjavor :. .: Stružani :. .: Svilaj :. .: Trnjanski Kuti :. .: Zoljani :.
Poljanci


          Selo Poljanci smjestilo se na istoku Brodsko-posavske županije pokraj rijeke Save. Od centra Slavonskog Broda udaljeno je 17 km županijskom cestom tzv. "posavskom magistralom". Selo je staro preko 400 godina, a kroz povijest je bilo na više lokacija, prvo na obali Save na Paljevinama, pa na mjestu današnje šume Veraševka i konačno na današnjoj lokaciji.



          U izvorniku se spominje selo Polyanczi (1698), pa zatim Poljanczi (1760). U komorskom popisu 1698. godine selo je opisano ovako: "Ovaj je posjed smješten uz obalu Save na močvarnom tlu. Selo se od pamtivjeka zvalo Poljanci. Udaljeno je od Broda jednu, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 20 ugarskih milja."



          Godine 1769. Poljanci su imali 11 kuća i 72 stanovnika, najviše stanovnika u povijesti su imali 1953. godine i to 389. Na zadnjem popisu stanovništva je bilo 276 stanovnika u 71 domaćinstvu. Kirvaj u Poljancima je 24. kolovoza na blagdan Svetog Bartola. Trenutno u selu aktivno djeluje nogometni klub "Gaj" Poljanci.



izvor: Dražen Ćurčć












Iz povijesti

Večernji list, Četvrtak, 22.8.1968.

BRODOGRADITELJI - NA NJIVI


          SLAVONSKI BROD - Jedna lijepa i korisna tradicija sada je samo uspomena. U selu Poljanci, 20 kilometara od Slavonskog Broda, prije 3 godine je uspješno radila zanatska zadruga "Radnik", koja je u svom sastavu imala stolariju i pogon za izradu plovnih objekata. Poljančani su bili nadaleko poznati kao vrsni - brodograditelji. Šest godina posao je cvao. Najveći naručilac njihovih Proizvoda bio je "Trudbenik" iz Beograda.

          Pero Brand, sada poštar iz Kuta, susjednog sela, radio je u stolariji, koja je snadbjevala pogon plovnih objekata građevinskim materijalom. Tu su se izrađivale kabine. - Za taj tipično poljoprivredni kraj bio je to unosan posao. Zaposlili su se ljudi iz okolnih sela. U sezoni samo za izradu čamaca i skela radilo je i do 20 ljudi. Zarađivalo se solidno. Kupaca je bilo dovoljno. Pored "Trudbenika" interesirala su se i druga poduzeća, ali im nismo mogli izaći u susret zbog malih kapaciteta. Radili smo i za poduzeće luka i skladište iz Bosanskog Broda - rekao je Pero Brand.

          Plovni objekti su bili nosivosti i preko 100 vagona. Uz izradu novih, renovirali su se i stari. Godišnji brutto promet iznosio je i do 300.000 n.d., ali samo u sezoni od ožujka do listopada. Zanatska zadruga osnovana je na inicijativu Steve Vekića, ondašnjeg predsjednika poljoprivredne zadruge. "Trudbenik" im je predložio posao i Stevo je objeručke prihvatio. Sirovine je bilo dovoljno, jer je zadruga otkupljivala drvo iz obližnjih šuma. Sava je bila blizu, a zadruga je držala i lokalnu skelu između Poljanaca i Bosanskog Svilaja, pa su najprije za sebe počeli izrađivati male čamce i brodice.

          Izgradnja plovnih objekata zahtijevala je velika ulaganja, za zadruga je imala samo 40.000 n.d. obrtnih sredstava i to ih je dotuklo. Morali su prestati s radom. Poljančani i seljaci iz okolnih sela Oprisavaca i Kuta postali su već pravi stručnjaci u izradi plovnih objekata. Radove su izvodili prema nacrtima. Uvijek je kontrolirao netko iz zainteresiranog poduzeća. Ali kupci su uvijek bili zadovoljni.

          Poljanci, malo slavonsko selo s oko stotinjak kuća i širokih ulica, još i sada u ponekom dvorištu ima stari čamac, raspucan od sunca. Zanat, po kojem su se Poljančani nadaleko pročuli, odjednom je zamro. Još samo živi priča o slavonskim brodograditeljima. Majstori su i dalje ostali u selu: Franjo Emanović, Antun Hmura, Joza Šajkovski, Andrija Miko. Još i sada rado pričaju o danima kada su primali pohvale za svoj rad.

          Kažu da bi ponovo počeli izrađivati čamce da za to postoje mogućnosti. Ali sada je to teže - najteže je početi. Većina majstora za čamce i brodice ostala je na njivi, a neki su se prekvalificirali u traktoriste. Šestogodišnja tradicija zamrla je, ali živi u priči.

          

22.8.1968.
autor članka: M. PUTRIĆ

<<< nazad